O Melanomu

Meni

Kožni melanom

Kožni melanom je najčešći oblik melanoma. Nastaje u ćelijama zvanim melanociti, koje proizvode melanin, pigment odgovoran za davanje boje našoj koži, kosi i očima. To je najagresivniji oblik raka kože i može se proširiti na druge dijelove tijela ako se rano ne otkrije i ne liječi.

Kožni melanom se obično razvija na dijelovima kože koji su bili izloženi suncu, ali se može javiti i na područjima koja nisu redovno izložena sunčevoj svjetlosti. Može se pojaviti kao novi mladež ili nastati iz postojećeg mladeža ili izrasline na koži. Melanom se može pojaviti kod ljudi svih boja kože, iako je češći kod osoba sa svijetlom kožom.

Koji su znaci i simptomi melanoma kože?

Znaci i simptomi kožnog melanoma mogu varirati, ali najčešći znaci i simptomi se nazivaju ABCDE melanoma:

  1. Asimetrični mladeži: Melanom se često pojavljuje kao mladež ili izraslina na koži koja je asimetrična, što znači da jedna polovina ne odgovara drugoj polovini.
  2. Ivice koje su nepravilne: Lezije melanoma mogu imati neravne ili nepravilne ivice, sa ivicama koje nisu glatke ili dobro definisane.
  3. Boje koje se mijenjaju: Melanom može imati različite boje unutar iste lezije, uključujući nijanse smeđe, crne, plave, crvene ili bijele.
  4. Prečnik od 6 mm ili više: Lezije melanoma su obično većeg prečnika od gumice olovke (oko 6 milimetara ili više), ali mogu biti i manje.
  5. Izgled koji se mijenja: Obratite pažnju na bilo koji mladež ili izraslinu koja mjenja veličinu, oblik, boju ili visinu, ili počinje da krvari, svrbi ili postane bolna.

Važno je napomenuti da nemaju svi melanomi ove specifične karakteristike, a neki možda uopšte ne pokazuju nikakve simptome. Redovni samopregledi kože i rutinski pregledi kod dermatologa su ključni za rano otkrivanje i liječenje. Ako primjetite bilo kakve zabrinjavajuće promjene na svojoj koži, najbolje je da se konsultujete sa zdravstvenim radnikom za odgovarajuću procjenu.

Koliko je ozbiljan kožni melanom?

Kožni melanom može biti ozbiljan i potencijalno po život opasan oblik raka kože ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme. Ozbiljnost kožnog melanoma zavisi od različitih faktora, uključujući stadijum raka u trenutku dijagnoze, debljinu i dubinu tumora i da li se proširio na obližnje limfne čvorove ili druge dijelove tijela.

Melanom ima potencijal da metastazira (širi) na druge organe, kao što su pluća, jetra, mozak ili kosti. Jednom kada se proširi, postaje teže liječiti.

Međutim, važno je napomenuti da rano otkrivanje i liječenje značajno poboljšavaju šanse za uspješan ishod. Kada se melanom dijagnostikuje u ranoj fazi, prije nego što se proširio, petogodišnja stopa preživljavanja je veoma visoka.

Ko oboljeva od kožnog melanoma?

Kožni melanom može pogoditi ljude svih uzrasta i nacionalnosti, ali određeni faktori povećavaju rizik od razvoja ove vrste raka kože. Evo nekoliko faktora koji doprinose razvoju kožnog melanoma:

  • Izlaganje suncu: Procjenjuje se da je 90% melanoma uzrokovano prekomjernim izlaganjem ultraljubičastom (UV) zračenju sunca ili solarijuma. Ljudi koji provode mnogo vremena na suncu bez zaštite su u većem riziku. Istraživanja pokazuju da 5 ili više opekotina od sunca u dobi između 15-20 godina povećava se rizik od dobijanja melanoma za 80%.
  • Svijetla koža: Osobe svijetle puti, svijetle kose i svijetlih očiju imaju manje melanina, koji pruža prirodnu zaštitu od UV zračenja. Kao rezultat toga, oni su podložniji štetnim uticajima sunca i imaju veći rizik od razvoja melanoma i drugih karcinoma kože.
  • Porodična istorija: Imati bliskog rođaka (roditelja, brata, sestru ili dijete) sa istorijom melanoma povećava se rizik od razvoja bolesti. Za većinu porodica, čak i one sa više članova koji su razvili melanom, njihova zajednička istorija izlaganja suncu, kao što su redovni odlasci na plažu, stavlja ih u povećan rizik. Međutim, određene nasledne genetske mutacije, kao što su mutacije u genima CDKN2A ili CDK4, takođe mogu doprinijeti porodičnom melanomu.
  • Lična anamneza: Pojedinci koji su ranije imali melanom ili druge vrste raka kože su pod povećanim rizikom od razvoja dodatnih melanoma.
  • Starost: Rizik od melanoma se povećava sa godinama, pri čemu se većina slučajeva javlja kod osoba starijih od 50 godina. Međutim, melanom može zahvatiti i mlađe osobe, posebno u slučajevima pretjeranog izlaganja suncu ili genetske predispozicije.
  • Oslabljen imuni sistem: Ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom, kao što su oni koji su bili podvrgnuti transplantaciji organa, imaju veći rizik od razvoja kožnog melanoma.

Važno je napomenuti da iako ovi faktori mogu povećati rizik od razvoja kožnog melanoma, svako može razviti ovu vrstu raka kože.

Šta uzrokuje kožni melanom?

Melanom nastaje kada nešto krene po zlu u ćelijama koje proizvode pigment – melanocitima koje daju boju vašoj koži. Kada se DNK u ovim ćelijama ošteti, one mogu početi da rastu van kontrole.

Stručnjaci vjeruju da je oko 90% kožnih melanoma uzrokovano ultraljubičastim zračenjem sunca ili uređaja za sunčanje u zatvorenom prostoru. Oni to mogu utvrditi mjerenjem vrste i količine oštećenja DNK u mnogim uzorcima tumora melanoma.

Kako se liječi melanom kože?

Liječenje melanoma kože zavisi od različitih faktora, uključujući stadijum raka, lokaciju i veličinu tumora i opšte zdravlje pojedinca. Primarne opcije liječenja kožnog melanoma uključuju:

  • Hirurgija: Hirurgija je glavni način liječenja lokalizovanog melanoma. Cilj je ukloniti tumor zajedno sa rubom zdravog tkiva. Obim operacije zavisiće od debljine i dubine melanoma.
  • Imunoterapija: Imunoterapija koristi lijekove da stimuliše imuni sistem tijela da prepozna i napadne ćelije raka. Imunoterapija kontrolne tačke obično su prva linija liječenja za pacijente sa metastatskim melanomom (koji se takođe naziva uznapredovali melanom).
  • Ciljana terapija: Ciljana terapija uključuje upotrebu lijekova koji specifično ciljaju genomske mutacije ili proteine prisutne u ćelijama melanoma. Primjeri lijekova za ciljanu terapiju uključuju BRAF inhibitore (npr. vemurafenib, dabrafenib) i MEK inhibitore (npr. trametinib). Ovi lijekovi se koriste u slučajevima kada melanom ima specifične genomske mutacije, kao što je BRAF.
  • Klinička ispitivanja: Klinička ispitivanja su istraživačke studije koje testiraju nove tretmane ili kombinacije tretmana kako bi se procjenila njihova bezbjednost i efikasnost. Učešće u kliničkom ispitivanju može obezbjediti pristup inovativnim terapijama koje još uvek nisu široko dostupne. 

Pored ovih strategija liječenja, pacijenti takođe mogu primiti zračenje ili hemoterapiju u odabranim situacijama.

Planovi liječenja melanoma su veoma individualizovani, a vaš specifični plan liječenja zavisiće od jedinstvenih karakteristika vašeg melanoma. Tim za liječenje, koji može uključivati dermatologe, hirurške onkologe, medicinske onkologe i onkologe radijacije, radiće zajedno na određivanju najprikladnije strategije liječenja za vas.

Vrste kožnog melanoma:

Postoji nekoliko podtipova kožnog melanoma, uključujući melanom koji se širi površno, nodularni melanom, lentigo maligna melanom i amelanotični melanom.

Površno šireći melanom

Ovaj tip melanoma se dugo širi po površinskom sloju kože pre nego što prodre dublje i najčešći je oblik ovog kancera (oko 70% svih slučajeva) koji pogađa mlade ljude.

Prvi simptomi melanoma su pojava izrasline (ponekad u nivou kože) neuejdnačene boje i ivica, kao i asimetričnog oblika. Boje ovog melanoma variraju od smeđe i crne,preko crvene i plave, do bijele i boje tena.

Rak kože kod ovog tipa  može se razviti iz benignog mladeža, na bilo kom dijelu tijela, mada se kod muškaraca najčešće javlja na tijelu, kod žena na nogama, a kod oba pola u gornjem dijelu leđa.

Lentigo maligna i Lentigo maligna melanoma

Lentigo maligna, koji se ponekad naziva melanom in situ – ili melanom stadijuma 0, je oblik melanoma koji se najlakše liječi.

Dugo se zadržava na površinskom sloju kože i obično se javlja kao mali segment neznatno uzdignute kože, crne, braon i boje tena. Lentigo maligna se najčešće otkriva kod starijih ljudi, na delovima kože koji su najviše izloženi i oštećeni dejstvom sunca – na licu, ušima, rukama i gornjem dijelu tijela. Kada ovaj oblik kancera postane zloćudan, onda se naziva lentigo maligna melanoma. Lako se mogu pomješati sa staračkim pjegama.

Akralni lentiginozni melanom

Ovaj rak kože se takođe širi blizu površine pre nego što pređe u dublje slojeve. Ipak, umnogome se razlikuje od ostalih tipova kancera, jer se najčešće pojavljuje kao dispigmentacija smeđe ili crne boje ispod noktiju, na tabanima ili na dlanovima. Doduše, ovaj tip melanoma se gotovo isključivo javlja u crnačkoj i azijatskoj populaciji, a vrlo rijetko kod bjelaca.

Nodularni melanom

Nodularni melanom je drugi najčešći tip melanoma kože. Najagresivnija je vrsta melanoma, a javlja se u 10 do 15 procenata svih slučajeva.

Ovaj rak kože, u trenutku kada se dijagnostikuje, najčešće je već invazivan. Maligni melanom se prepoznaje kada se na mjestu mladeža formira kvržica. Najčešće je crne boje, ali može biti i sive, bjele, plave, braon, crvene ili boje kože. Tipična mjesta formiranja ovog tipa melanoma jesu torzo, noge i ruke, uglavnom kod starih ljudi, ali javlja se i mladež na glavi tj tjemenu kod muškaraca.

Amelanotični melanom

je najteže klinički dijagnosticirati s obzirom da nema pigmentacije i čini 2 – 8% svih melanoma. Nedostatak pigmenta može biti zbog smanjene produkcije pigmenta ili zbog regresije. Stoga ima i lošiju prognozu jer se uglavnom kasno otkrije. Klinički se radi o ružičasto-crvenoj papuli, plaku ili nodulu promjera 1 mm ili više, a ponekad ljuskave i ulcerirane površine,  pa je pacijentima potrebno ukazati na važnost ružičastih promjena na koži. Bilo koji patohistološki tip melanoma može se manifestirati kao amelanotični melanom.

Dezmoplastični melanom

je rijedak oblik melanoma, češći je kod muškaraca nakon 60. godine života, na aktinički oštećenoj koži. Izgledom podsjeća na ožiljkasto tkivo bjelkaste boje u vidu izraštaja ili čvorića. Može se pojaviti na koži i sluznicama. Vrlo je agresivan.

Verukozni melanom

je rijedak oblik melanoma, koji izgledom podsjeća na seboroičnu keratozu, jednolično pigmentiranu verukoznu tvorbu. Češći je kod žena, na bilo kojoj lokaciji, a najčešće na udovima.

Nevoidni melanom

čini 1% svih melanoma. Izgledom podsjeća na obični nevus, ali ima histološka obilježja i metastatski potencijal melanoma.

Melanom nepoznatog primarnog porijekla

pojavljuje se u 2-3% oboljelih od melanoma. To znači da su u trenutku postavljanja dijagnoze prisutne metastaze u limfnim čvorovima, potkožnim masnom tkivu ili visceralnim organima, a bez prisutnosti primarnog melanoma. Dijagnostički postupci uključuju dermatološki pregled kože cijelog tijela, CT ili MR mozga, CT toraksa, abdomena i zdjelice, oftalmološki pregled.